Dorja Vočanec, ŠNZ: “Po pitanju harm reductiona u Hrvatskoj se radi vrlo malo toga, iako su nam alternativne dostupne na dohvat ruke.”

Po broju aktivnih pušača, čak i u kategoriji petnaestogodišnjaka, Hrvatska je na samom vrhu EU.  Na takvo se stanje neminovno nadovezuju i zdravstveni problemi poput kroničnih nezaraznih bolesti, posebice karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.

Unatoč dokazima o manjoj štetnosti e-cigareta u odnosu na klasične cigarete te lošijoj situaciji vezanoj za pušenje u odnosu na druge članice EU, hrvatski regulatori zauzimaju najoštriji stav prema njima. Popularizaciji e-cigareta ne pomaže ni trenutna situacija u SAD-u, koju nekritički prenose i lokalni mediji. Iako se još uvijek ne zna točan uzrok smrti nekolicine i hospitalizacije nekoliko stotina ljudi, vrlo brzo je u javnom prostoru nastala panika. S liječnicom Dorjom Vočanec iz Škole narodnog zdravlja (ŠNZ) Andrija Štampar, razgovarali smo upravo o potencijalu e-cigareta kao alata u smanjenju broja aktivnih pušača, al ii zaštiti potrošača od potencijalno krivotvorenih i štetnih tekućina.

U SAD-u su zabilježeni smrtni slučajevi koje se povezuje s krivotvorenim tekućinama za e-cigarete. Može li navedena situacija stvoriti skepsu prema e-cigaretama i drugim manje štetnim alternativama kod regulatornih tijela i korisnika? E-cigaretama se do nedavno i kod nas zamjeralo da tržište, kvaliteta i porijeklo nisu dovoljno kontrolirani. Možemo li u nekoliko rečenica demistificirati takve tvrdnje?

Iz onoga što se dalo pročitati u medijima vezano za spomenute slučajeve, točan uzrok oboljenja i smrti još nije ustanovljen. Pritom su e-cigarete mogle biti medij prijenosa još nepoznate tvari koja je dovela do oboljenja. Zato je pogrešno stvari pojednostaviti i proglasiti e-cigarete uzrokom što se, u mnogim medijskim istupima, dogodilo. U našoj regulativi postoji cijeli niz uvjeta u pogledu kvalitete koji moraju biti zadovoljeni da bi proizvodi uopće ušli na tržište. Eventualni propusti u provjeri tih uvjeta, odnose se i na druge proizvode pa ne bih istaknula e-cigarete i tekućine za njih iznimkom u pogledu zadovoljavanja kvalitete. Mislim da su danas i sami proizvođači odgovorniji po tom pitanju, ako ni zbog čega drugog, zbog straha od gubitka potrošača. Smatram da naši građani, koji e-cigarete i tekućine za njih kupuju od provjerenih distributera i koriste u skladu s uputstvima, nemaju razloga za brigu.

Nedavno su dvije opće bolnice u Velikoj Britaniji otvorile vape shopove u svojim prostorima. Na jednom mjestu žele ljudima koji ste na takvo što odluče, osigurati informacije o manje štetnim alternativama te omogućiti da e-cigarete kupe na licu mjesta. Smatrate li da takvi koraci mogu pomoći u rješavanju jednog od najvećih javnozdravstvenih problema?

Velika Britanija je odlučila do 2030. iskorijeniti pušenje u zemlji. Pritom se pokazala kao predvodnik u korištenju strategije smanjenja štete u rješavanju problema pušenja. Prema njihovoj nacionalnoj statistici, stope pušača u Velikoj Britaniji opadaju te je od 2011. do danas 1.8 milijuna ljudi prestalo pušiti (smanjenje od 5%). S druge strane, povećao se broj korisnika e-cigareta, za otprilike 3% od 2014. i sada iznosi 6.3%, pri čemu je više od pola korisnika izjavilo da koristi e-cigarete kao pomoć u prestanku pušenja. S obzirom na rezultate koje postižu, ne čudi da su se odlučili i za ovaj potez.

Neke zemlje su vrlo otvorene prema e-cigaretama (poput uvijek spominjane Velike Britanije), a neke vrlo restriktivne (poput SAD-a). Smatrate li da je moguće pomiriti zahtjev da uređaji nove generacije budu nedostupni maloljetnicima, a istovremeno na dohvat ruke onima koji žele prestati pušiti?

Situacija u SAD-u je različita od one u Velikoj Britaniji, a još različitija od hrvatske situacije. SAD je zemlja s niskom stopom pušenja i takvom želi i ostati. Zato je njezin fokus na sprečavanju mladih, nepušača, da počnu konzumirati e-cigarete, pa je i politika prema njima restriktivnija. Svejedno, američki CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) ne opovrgava manju štetnost e-cigareta u odnosu na klasične cigarete. Oni samo govore iz drugačije pozicije pa im je retorika usmjerena na veću štetnost e-cigareta u usporedbi s nekorištenjem nikotinskih proizvoda uopće. U Hrvatskoj, zemlji s izrazito visokim stopama pušenja odraslih i mladih, letvica je postavljena niže, pa bismo, u skladu s time, mi trebali naglašavati manju štetnost e-cigareta u usporedbi s klasičnim cigaretama.

Koje su najveće prednosti e-cigareta te koji su dokazi na kojima temeljite svoje mišljenje? Pomažu li uređaji nove generacije smanjenju zdravstvenih rizika za okolinu konzumenta?

Dokazano je da su e-cigarete manje štetne od klasičnih cigareta. Ako tome dodamo hrvatski kontekst u kojem je pušenje vrlo prošireno, a posljedice pušenja dramatične, zalažem se za korištenje e-cigareta kao dijela strategije smanjenja štete. Manja štetnost e-cigareta u odnosu na klasične cigarete očituje se u tome što e-cigarete ne sadrže katran, glavni kancerogeni sastojak klasičnih cigareta i još oko 4000 kancerogenih spojeva koji su prisutni u duhanskom dimu. Osim toga, budući da ne dolazi do sagorijevanja već do isparavanja tekućine, nema fenomena pasivnog pušenja, pa je time smanjen i negativan učinak pušenja na okolinu.

Kako biste opisali stav hrvatskih regulatora prema uređajima nove generacije?

Hrvatska regulatorna tijela su, nažalost, odbila sagledati e-cigarete kao dio strategije smanjenja štete. Tako su prilikom implementiranja EU direktive u naš zakonodavni sustav, zauzela najstroži stav prema e-cigaretama i izjednačila ih s klasičnim cigaretama, unatoč dokazima o manjoj štetnosti e-cigareta i lošijoj situaciji vezanoj za pušenje u odnosu na druge članice EU.

Smatrate li da se U Hrvatskoj radi dovoljno na informiranju osoba koje žele prestati pušiti o alternativama koje im u tome mogu pomoći?

Smatram da se u Hrvatskoj nedovoljno ulaže u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, na svim razinama, što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije. Informiranje osoba o metodama prestanka pušenja je samo jedan aspekt toga. Na razini znanja i stavova, prema istraživanju iz 2016. godine među učenicima 13 – 15 godina, razočaravajuće je da gotovo trećina učenika nema jasno izgrađen negativan stav o pasivnom pušenju te da gotovo svaki drugi učenik i učenica misli da pušenje pomaže ljudima da se dobro osjećaju na zabavama i druženjima. Tome vjerujem doprinosi nedostatna i neadekvatna obrada te teme u školama.

O provođenju javnih politika i međusektorske suradnje na području suzbijanja pušenja dovoljno govori podatak iz istog istraživanja da je usprkos zakonskoj zabrani prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, više od polovice pušača (61,8%) posljednje popušene cigarete nabavilo kupnjom u dućanu, od prodavača na ulici ili na kiosku. Općenito, 72% učenika je smatralo da cigarete u Hrvatskoj može nabaviti lako ili vrlo lako. U Hrvatskoj se borba protiv pušenja svodi se na obilježavanje Svjetskog dana nepušenja i kratkotrajne akcije pojedinih zavoda za javno zdravstvo te otisnute ružne slike, poruke na kutijama cigareta i telefonsku liniju od 7 – 19 h, od čega je dio uveden pod pritiskom europske direktive. A u podlozi te „borbe“ su neučinkoviti floskularni savjeti. Upravo ta nezainteresiranost i posljedično usputan i površan pristup problemu jedan je od razloga zašto e-cigarete nisu prepoznate, pa čak niti razmotrene kao alat pri smanjivanju stopa pušenja u Hrvatskoj.

Smatrate li da e-cigarete trebaju imati nižu cijenu od klasičnih cigareta, da bi se potaknuo prelazak na njih?

Od pojave na hrvatskom tržištu, e-cigarete su bile jeftinije od klasičnih cigareta, i to u prosjeku 500-tinjak kuna mjesečno. Smatram da je dobro zadržati takav omjer cijena jer je to dodatan poticaj za prestanak pušenja klasičnih cigareta. Ipak, veće smanjivanje cijena e-cigareta u slobodnoj prodaji, pogotovo kada se s druge strane govori o povećanju cijena klasičnih cigareta, moglo bi poslati krivu poruku i potaknuti pušačko ponašanje, što se apsolutno želi izbjeći.

Na razini EU, koje mjesto po broju pušača zauzima Hrvatska? Raspolažete li podacima o postotcima zdravstvenih problema povezanima s pušenjem na razini RH te opterećenju za hrvatski zdravstveni sustav?

U Hrvatskoj je u 2015. godini 31% odraslog stanovništva pušilo cigarete. U istraživanju na djeci 13 – 15 godina, 2016. je pokazano da ih je 15,9% pušilo cigarete u posljednjih 30 dana. Od toga, znakove ovisnosti pokazivao je gotovo svaki drugi pušač. Još šokantniji je podatak iz istog istraživanja da 19,3% učenika počne pušiti u dobi prije 10 godina. Po broju pušača među petnaestogodišnjacima, također smo u vrhu EU, ispred nas je samo Bugarska. Hrvatska je po smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti, posebice karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, u vrhu Europske unije. Od karcinoma umire svaka 4 osoba. Dušnik, dušnice i pluća najčešće su sijelo kod muškaraca, a na trećem mjestu u žena. Kronične respiratorne bolesti također su u vrhu uzroka smrtnosti i opterećenja bolestima. To je bez da spominjemo ostale oblike karcinoma i druge bolesti za koje je pušenje rizični čimbenik. Smrtnost od bolesti povezanih s pušenjem, u 2014. godini je bila 315 na 100 000. EU prosjek je 176 na 100 000. To su smrti koje su mogle biti spriječene.

Podijeli
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.