Dr. Vladimir Trkulja: “Uređaje nove generacije bismo trebali propagirati kao alternativu”
U Hrvatskoj se od oko četiri milijuna stanovnika njih četvrtina smatra aktivnim pušačima. Javnozdravstveni stručnjaci već desetljećima pokušavaju smanjiti taj broj, no on je u Hrvatskoj konstanta. Dr. Vladimir Trkulja, znanstvenik i profesor sa Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu (MEF), mišljenja je da su e-cigarete i uređaji za zagrijavanje duhana bez sagorijevanja jedna od alternativa uz koje bi se mogli postići značajni rezultati u procesu smanjivanja udjela pušačke populacije. Korisniku, naime, osiguravaju ispunjenje ritualne navike konzumacije cigareta, ali uz potencijal značajno manje štete po zdravlje.
Kada govorimo o e-cigaretama i uređajima za zagrijavanje duhana kao metodama za prestanak pušenja, koje je vaše mišljenje?
Ako ćemo govoriti s javnozdravstvenog aspekta, to bi trebala biti njihova glavna nakana. Regulatori ih ne bi trebali propagirati kao potencijal za regrutaciju novih korisnika, već kao pomoć ljudima koji žele prestati pušiti.
Po čemu se ova metoda prestanka pušenja razlikuje od ostalih koje se primjenjuju?
Ovisnost o nikotinu jedna je od žešćih i ima stvarno visoko adiktivni potencijal. Apstinencija obično vrlo kratko traje. Imate psihološke, kognitivno – bihevioralne tehnike koje se često kombiniraju s dva anksiolitika ili antidepresiva. Oni imaju regulatorno odobrenje kao pomoćna terapija u odvikavanju od pušenja. Postoji i cijeli koncept nadoknade na manje štetan način uz nikotinske suplemente kao što su nikotinske žvake i flasteri. Uz njihovu upotrebu dolaze upozorenja te mogu imati posljedice koje nisu zanemarive. K tome, trajna apstencija je izražena u vrlo niskim postotcima.
Koje bi bile najveće prednosti prelaska na e-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana bez sagorijevanja?
Radi se u suplementima nikotina s nekoliko efekata. Riječ je o kompleksnom spletu stvari. Naime, kod pušenja je posebno izražen ritualni aspekt. Velik broj ljudi svakodnevnu situacionu anksioznost rješava žvačući žvaku ili odlaskom na cigaretu, što je navika koju je najlakše opisati kao određenu vrstu automedikacije. E-cigarete u tom kontekstu dostavljaju nikotin na način koji je, zdravstveno gledano, neusporedivo puno bolji i manje štetan. Provedene studije, velik broj njih, pokazuju da su e-cigarete i uređaji za zagrijavanje duhana bez sagorijevanja neusporedivo različiti u odnosu na klasične cigarete. Prvo, temperature su puno niže što je jako važno, dok kod vaporizatora niti nemate neka visoke temperature. Kao drugo, sadržaj klasičnih cigareta koji podrazumijeva katran, smolu te nekoliko tisuća tko zna kakvih kemikalija – njih u e-cigaretama i uređajima za zagrijavanje duhana nema. Nemaju niti veze s onim što je klasična cigareta i šteta prouzrokovana njihovom konzumacijom. S time da netko tko, recimo, boluje od kronične opstruktivne upale pluća, taj treba prestati pušiti potpuno.
Nerijetko se može čuti skeptičnost prema sadržaju tekućina za e-cigarete, kako to komentirate?
Možda je problem u nepoznavanju procesa regulacije s kojima bi javnost trebala biti više upoznata. Kada govorimo o statusu pojedinog lijeka, znamo tko kontrolira njegovu kvalitetu i sastav, isto kao kod živežnih namirnica. Kada bih se odlučio za prelazak na e-cigarete ili uređaje za zagrijavanje duhana bez sagorijevanja, birao bih etablirane proizvođače. Predvodnici duhanske industrije svjesni su da su se morali prilagoditi novih zahtjevima tržišta i da onda ono što nude mora biti u kvalitativnom smislu besprijekorno.
Smatrate li da u Hrvatskoj oni koji žele prestati pušiti imaju na raspolaganju sve dostupne informacije? Što biste izdvojili kao najveći problem u Hrvatskoj kada je o pušenju riječ?
Povremeno se mogu primijeniti reklame i kampanje protiv pušenja, u smislu akupunkture i sličnih metoda, a i Škola narodnog zdravlja je pokrenula akcije usmjerene na smanjenje broja aktivnih pušača. Za vrijeme školovanja djeca, ma čak i od vrtićke dobi, se upoznaju sa štetnostima pušenja. No to ne znači da će u kasnijoj dobi biti nepušači. Također, ako vide od roditelja da puše, tu se onda javlja primarna identifikacija koja se pokazala ključnom. Dakle, djeca jesu kroz školovanje educirana o štetnosti te navike, ali bi pomoglo da se na toj temi dodatno poradi uz neke druge sadržaje kao što su glazba, sportski događaji. Vjerojatno je to prostor na kojem se može još dodatno raditi.
Obično se misli da bi povećanje cijena cigareta dovelo do smanjenja broja pušača.
Naše cijene već jesu u skladu s europskim standardima i direktivama. Povećanje cijena cigareta pušače okrene prema alternativnim izvorima po nižim cijenama i nerijetko bitno lošije kvalitete, poput duhana koji dolazi s nereguliranog tržišta. Zabrane pušenja, poput onih na javnim mjestima, su dobre i trebalo bi uvesti još i sankcije. Problem je što se kod nas još uvijek “progleda kroz prste” na mjestima na kojima je pušenje zabranjeno. Uzmimo primjer Norveške i njihovih strašno visokih kazni za nerazvrstavanje otpada. I turisti prilikom posjeta toj zemlji, na upozorenje lokalaca, odvajaju otpad vrlo detaljno jer znaju da ako to ne naprave ih čekaju vrlo visoke kazne.
Smatrate li da bi Hrvatska trebala slijediti primjere zemalja koje su vrlo otvorene, odnosno njihov javnozdravstveni sustavi, prema e-cigaretama i grijačima duhana bez sagorijevanja?
Da, definitivno. U Hrvatskoj imamo vrlo visok postotak aktivnih pušača u ukupnom broju stanovnika. Trebali bismo propagirati uređaje nove generacije kao zamjenu klasičnim cigaretama. Ne treba izmišljati toplu vodu, imamo primjere koji funkcioniraju dulje vremena i samo treba pogledati njihov model.
