12. siječnja 2026.

Trošarine na e-cigarete: mjera koja promašuje cilj

Od 1. srpnja 2025. godine u Republici Hrvatskoj uvedena je trošarina na e-tekućine u iznosu od
0,20 eura po mililitru, primijenjena jednako na nikotinske i nenikotinske proizvode.
Već 1. siječnja 2026. ta je trošarina dodatno povećana na 0,25 eura po mililitru.

Za krajnje korisnike posljedice su brzo postale vidljive. Proizvodi koji su se do tada prodavali po cijeni
od oko 3,5 eura danas koštaju više od 6 eura. Razlog tog povećanja nije promjena
u proizvodnji ili distribuciji, već isključivo uvođenje i povećanje trošarine.

Na razini pojedinačnog proizvoda, bočica od 10 ml sada nosi dodatni trošak od
2,50 eura trošarine, uvećano za PDV. Time Hrvatska ulazi u skupinu zemalja s izrazito
visokim trošarinskim opterećenjem e-tekućina, osobito kada se uzme u obzir
kupovna moć građana.

Službeno se kao razlozi za uvođenje ove mjere navode:

usklađivanje s europskim politikama
javnozdravstveni ciljevi, osobito zaštita mladih
dodatni prihod državnom proračunu

Međutim, stvarni učinci ovih mjera otvaraju ozbiljna pitanja o njihovoj
svrsi i proporcionalnosti.

Utjecaj na bivše pušače i specijalizirane trgovine

Velik broj pušača koji su uspješno prestali pušiti uz pomoć e-cigareta taj je prijelaz ostvario
upravo kroz specijalizirane trgovine. U takvim su okruženjima dobili stručne informacije,
savjete, individualnu prilagodbu opreme i kontinuiranu podršku – elemente koji su se pokazali
ključnima u procesu prestanka pušenja.

Specijalizirane trgovine godinama su imale važnu ulogu u području
smanjenja štete, djelujući izravno s pušačima i potičući prelazak na manje štetne alternative.
Danas su upravo one među najpogođenijima novim fiskalnim opterećenjima.

Istodobno, trošarine u praksi pogađaju gotovo isključivo proizvode koje koriste
bivši pušači, dok se tržište jednokratnih e-cigareta, koje se često prodaju izvan
kontroliranih prodajnih kanala, znatno slabije regulira.

Jednokratni proizvodi i pogrešno usmjerene mjere

Pojavom jednokratnih e-cigareta na kioscima i u nespecijaliziranim prodavaonicama povećana je
njihova dostupnost, uključujući i maloljetnicima. Unatoč postojećim zakonskim zabranama
oglašavanja i prodaje, nadzor nad tim segmentom tržišta ostao je ograničen.

Umjesto da se regulatorni napori usmjere na dosljednu provedbu postojećih propisa,
uvedene su mjere koje dodatno opterećuju proizvode namijenjene odraslim korisnicima
koji su prestali pušiti.

Nesrazmjer u poskupljenjima posebno zabrinjava:

jednokratne e-cigarete poskupjele su približno 10 %
e-tekućine za višekratne uređaje poskupjele su više od 100 %

Tko snosi najveći teret?

bivši pušači koji koriste manje štetne alternative
specijalizirane trgovine koje pružaju savjetodavnu i edukativnu podršku
legalno tržište, koje postaje sve nekonkurentnije u odnosu na sivo i ilegalno

Ovakav razvoj događaja ne doprinosi zaštiti mladih niti učinkovitom smanjenju štete od pušenja.

Pogled unaprijed

Ako se ovakav trend nastavi, postoji realan rizik da će
specijalizirane trgovine postupno nestati, dok će se tržište jednokratnih e-cigareta
nastaviti širiti bez stvarne kontrole.

Time se smanjuje dostupnost informiranih i nadziranih opcija za odrasle pušače,
a povećava dostupnost proizvoda koji nose dodatne rizike za mlade.
E-cigarete, koje su mnogima poslužile kao alat za prestanak pušenja,
postaju financijski nedostupne, dok se temeljni javnozdravstveni cilj –
smanjenje broja pušača – dovodi u pitanje.

Javnozdravstveni aspekt koji se sustavno zanemaruje

U raspravama o trošarinama i regulaciji e-cigareta gotovo se u potpunosti zanemaruje
dugoročni javnozdravstveni učinak pušenja.
Prema procjenama zdravstvenih sustava i međunarodnim analizama,
prosječni trošak koji jedan pušač generira za javno zdravstvo tijekom života
procjenjuje se na oko 100.000 eura.

Ti troškovi uključuju liječenje kroničnih bolesti povezanih s pušenjem,
kardiovaskularne bolesti, karcinome, respiratorne bolesti,
dugotrajne terapije, hospitalizacije i gubitak radne sposobnosti.
Riječ je o stalnom i predvidivom opterećenju zdravstvenog sustava.

S druge strane, prelazak pušača na proizvode smanjene štetnosti,
poput e-cigareta i drugih alternativnih nikotinskih proizvoda,
predstavlja jednu od rijetkih realno učinkovitih strategija smanjenja tog tereta.
Ako bi se takav prijelaz dogodio u većem opsegu,
Hrvatska bi samo kroz uštede u zdravstvenom sustavu mogla ostvariti
uštedu od više milijardi eura u dugoročnom razdoblju.

U tom svjetlu, legitimno se postavlja pitanje:
kome je u interesu otežavati ili financijski onemogućavati
pristup proizvodima koji smanjuju zdravstvenu štetu
i dokazano pomažu pušačima da prestanu pušiti?

Mjere koje kratkoročno povećavaju fiskalne prihode,
a dugoročno povećavaju broj oboljelih i troškove liječenja,
teško se mogu smatrati održivim javnozdravstvenim politikama.

Udruga smatra da je nužno ponovno otvoriti
argumentiranu i uključivu raspravu o proporcionalnosti, ciljevima i stvarnim učincima
ovakvih fiskalnih mjera, uz uvažavanje iskustava građana i stručne prakse smanjenja štete.

Podijeli

Trošarine na e-cigarete: mjera koja promašuje cilj