Zašto su trošarine na e-cigarete „ubojstvo s predumišljajem“?

Dana 24.01.2020. na portalu – eSavjetovanje Ministarstvo financija otvorilo je javnu raspravu o nacrtu Uredbe o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, kojom se predlaže uvođenje trošarine na e-tekućine u iznosu od 1kn/ml e-tekućine.

Ovaj prijedlog je potpuno pogrešan s političkog, ekonomskog, zdravstvenog i zakonodavnog stajališta, a svako od stajališta ćemo objasniti u nastavku.

1. POLITIČKI ASPEKT

Europska komisija je u svom izvještaju [1] pozvala države članice da se suzdrže od uvođenja trošarina na e-cigarete i e-tekućine dok se ne provedu studije koje je Komisija naručila. Stav komisije je da je još previše izazova koji se trebaju riješiti prije nego se stvore preduvjeti za eventualno uvođenje posebnih trošarina na ove proizvode. Premda je ovo preporuka, Hrvatska kao predsjedateljica je u najmanju ruku nepristojna uvodeći trošarine bez objašnjenja i analize učinka koje želi postići ovom mjerom, a suprotno preporuci Komisije.

2. EKONOMSKI ASPEKT

S ekonomskog aspekta potpuno je jasno da uvođenje trošarina može imati samo jednu svrhu – uništavanje tržišta.

U studiji[2] koju je europska komisija naručila pretpostavljaju se dva modela trošarina i efekti koji bi se dogodili na tržištu: povećanje cijena od 20% i  50%.

U studiji je dokazana visoka cjenovna elastičnost potražnje,  te bi svaka promjena u cijeni imala i visoku promjenu u potražnji. Varijanta gdje bi poskupljenje bilo 50% skuplje od dosadašnjih cijena rezultiralo bi drastičnim padom potražnje od čak 90%. Većina ispitanika je tvrdila da bi kupovali na crnom tržištu ili preko interneta iz zemalja bez trošarine, dok bi ih se tek 10% vratilo na cigarete. To bi značilo da bi država izgubila radna mjesta u proizvodnji e-tekućina, trgovini e-cigaretama i svima koji posredno sudjeluju u poslovnim procesima, a također bi izgubila i PDV koji trenutno uprihođuje. Stoga, uvođenje trošarine predstavlja lose-lose situaciju za poslovne subjekte i državu, pa je nejasna intencija njenog uvođenja.

Eklatantan primjer ovog scenarija je Italija, koja je uvodeći trošarine na e-tekućine 2014. godine praktički uništila tržište, da bi iste postupno smanjivala i sada došla na vrijednost od 0,08€ za tekućine s nikotinom te 0,04€ bez nikotina. Treba napomenuti da su uvođenjem trošarina, proizvođači iz Italije preselili u Sloveniju koja tada nije imala trošarine, a nakon toga i u Hrvatsku, te tako izbjegavajući trošarine, nastavili poslovati u Italiji.

S obzirom na to da je ministar Marić snažno prosvjedovao na prijedlog ministra Kujundžića o drastičnom poskupljenju cigareta i pristao na 1-2 kune povećanja cijene, jasno je da je svjestan što će se dogoditi s ovakvim poskupljenjem e-tekućina, ali ostaje nejasan razlog zbog čega se to radi.

 

3. ZDRAVSTVENI ASPEKT

E-cigarete su od samih početaka izazivale najširi raspon zaključaka znanstvenih istraživanja i nevjerojatno zvuči da isti proizvod u različitim istraživanjima ima dijametralno suprotne zaključke, što predstavlja presedan u istraživačkoj praksi. Kako je moguće da istraživači stalno dolaze do suprotnih zaključaka koji sežu od iznimno štetnog pa do neznatno štetnog učinka na zdravlje? No svi se slažu da je manje štetno od cigarete.

U studiji  koju je provelo Britansko ministarstvo zdravstva zaključeno je da su e-cigarete 95% manje štetne u odnosu na duhanske cigarete. Britanija je također uključila e-cigarete u nacionalnu kampanju odvikavanja od pušenja pod nazivom Stoptober. Stoga, e-cigarete predstavljaju bolju alternativu, koja nije potpuno bez rizika, ali je značajnije manje štetna, pa je nejasno zašto ju zakonodavac trošarinski pokušava izjednačiti s cigaretama i odvratiti građane od njenog korištenja. Britanski primjer prihvatile su nedavno i Australija te Novi Zeland u kojima se preporučuje liječnicima da savjetuju pacijente na prelazak na e-cigaretu ako ne mogu prestati pušiti.

Promocijom e-cigareta Britanija je smanjila broj pušača za čak 5%.

Hrvatska ima oko 33% pušača prema istraživanju iz 2011., i 2016 .,  i nalazi se na drugom mjestu u Europskoj Uniji po postotnom udjelu pušača u populaciji bez ikakve naznake opadanja broja pušača.

 

4. ZAKONODAVNI ASPEKT

Najveći problem zakonskog reguliranja tekućina za elektroničke cigarete nalazimo u Ministarstvu financija. U Zakonu o trošarinama, čl.94. st.2 navodi se da je e-tekućina „ tekućina namijenjena konzumiranju u elektroničkoj cigareti ili drugoj elektroničkoj napravi, neovisno o tome sadrži li nikotin (u daljnjem tekstu: e-tekućina)“.

Osim što je ovo proizvoljno definiranje e-tekućina od strane Ministarstva financija, također je u suprotnosti s prihvaćenom Europskom direktivom – Tobacco Products Directive (2014/40/EU).

Tekućina za elektroničke cigarete sastoji se od:

– Propilen glikol (široko dostupan proizvod)

– Biljni glicerol (široko dostupan proizvod)

– Prehrambena aroma (široko dostupan proizvod)

– S ili bez nikotina (reguliran proizvod)

Prema kazivanju Carinske uprave i njihovom tumačenju i provođenju  Zakona dolazi se do situacije u kojoj Uprava ocjenjuje NAMJERU korištenja proizvoda.

Primjerice, ako specijalizirani dućan e-cigareta u prodaji ima glicerol od istog dobavljača kao i lokalna ljekarna ili neki drugi prodavač prirodne kozmetike, taj glicerol u specijaliziranom dućanu postaje trošarinski proizvod. U konkretnom slučaju glicerola koji se prodaje u pakiranjima od 1L, on u ljekarni  zadržava MPC od 50-tak kuna, dok u vape shopu taj proizvod s trošarinom iznosi: 40kn + 1000kn trošarine (1kn po mililitru) + PDV= 1312,50 kn!

Ako kupac želi u specijaliziranom dućanu kupiti koncentriranu aromu, ona će ga sada koštati 12,5kn skuplje nego recimo u dućanu koji se bavi prodajom koncentriranih aroma za kolače i slično.

Nadalje, države članice koje su uvele trošarine zabranile su internet prodaju u potpunosti ili je ograničile samo na vlastiti gospodarski prostor. U slučaju Hrvatske, takve zabrane nema i dopuštena je internet prodaja sa drugim državama članicama koje imaju dopuštenu internet prodaju, pa zakonodavac dovodi u nepravedan položaj sve subjekte u RH jer im stavlja namete koje druge države članice nemaju. Jasno je da će kupci iz Hrvatske naručivati iste proizvode iz Njemačke, Francuske, UK, Irske ili Nizozemske po daleko jeftinijim cijenama, a PDV će plaćati u tim zemljama. Hrvatska je uspjela PDV koji trenutno skuplja od prodaje ovih proizvoda preusmjeriti drugim državama članicama.

Stoga ovdje imamo niz primjera od kojih su neki evidentno i neustavni, kao što je narušavanje tržišne utakmice dovodeći nekoga u povoljniji položaj. Hrvatska usprkos preporukama Komisije forsira tobožnju regulaciju proizvoda koje ne može adekvatno regulirati, a lošom regulacijom uništava cijelu jednu industriju.

[1] https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/report_excise_duty_manufactured_tobacco_12012018_en.pdf

[2] https://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/study_on_directive-2011_64_main_text_en.pdf